KAZALIŠTE IZDVAJA

Jesen na kazališnim daskama

Uprizorenje novoga hrvatskog dramskog teksta, osobito kad postavlja delikatna pitanja o našoj posttranzicijskoj stvarnosti, uvijek je uzbudljiv kulturni događaj, koji nas posebno raduje. Naime, nedovoljno se ulaže u razvoj dramskog pisma, a kazališta su nesklona postavljanju novih dramskih tekstova na svoje scene, a to pak rezultira slabom vidljivošću novije hrvatske dramske produkcije.

Izvor Wikipedija

No ove jeseni imamo nekoliko razloga za radost: zagrebačka kazališta praizvest će čak tri nova teksta, a dogodit će se i jedna „hrvatska“ praizvedba.

Dino Pešut o ljubavi i ratu

U izdanju Hrvatskog centra ITI u biblioteci Mansioni objavljena je knjiga Drame Dine Pešuta, mladog ali već itekako etablirana hrvatskog dramatičara i romanopisca, kojom specijalizirani kazališno-dramski izdavač nastavlja promovirati i popularizirati hrvatsko dramsko pismo.

Snimio Goran Jovanović

U Pešutovoj zbirci objavljen je i noviji postdramski tekst Granatiranje, nagrađen Držićevom nagradom, u kojem autor vrlo lucidno tematizira ljubav te rat i njegove posljedice. Upravo zbog originalnosti i generacijske bliskosti odabrao ga je za uprizorenje mali nezavisni KunsTeatar, čudo sa zagrebačke Trešnjevke, koji je dosad već postavio na daske autore poput Predraga Matvejevića, Ivora Martinića i Dine Vuković. Premijera je zakazana za rujan, a nastaje u korežiji s Juditom Gamulin i koprodukciji s Kazališnom družinom Kufer.

Tena Štivičić o potpomognutoj oplodnji

Drugi domaći dramski tekst, 64 naše međunarodno priznate dramske spisateljice Tene Štivičić, obrađuje kazališno još neobrađenu temu – nemogućnost začeća i proces medicinski potpomognute oplodnje. Praizvedba tog dramskog teksta bila je proljetos u beogradskom Ateljeu 21, a hrvatska premijera bit će u listopadu u zagrebačkom HNK-u u režiji mlade Arije Rizvić. Drama je djelomično nadahnuta osobnim iskustvom IVF-a same autorice, no donosi i niz drugih pitanja i dilema, kao što je preispitivanje ustaljenih klišeja u braku, zatim stereotipa o djeci i obitelji te prava na izbor u kontekstu bračne zajednice. S obzirom da britanske statistike pokazuju da se svaki šesti par sudario s tim problemom, koji je i u Hrvatskoj prilično izražen, drama Tene Štivičić s elementima humora odličan je izbor jer zahvaća aktualan, ozbiljan i sve rašireniji problem.

Moralna trilogija Mate Matišića

Treća radost odnosi se na dramski tekst Ja sam ona koja nisam Mate Matišića, provokativnog pisca, scenarista i jazz-muzičara, koji u Zagrebačkom kazalištu mladih postavlja Paolo Magelli. Matišić je već odavno poznat kao autor koji pokazuje i prokazuje sve zablude, laži i iluzije hrvatskog društva. To je potvrdio nebrojeno puta, i kao autor drama (Anđeo Babilona, Posmrtna trilogija), ali i kao scenarist ili koscenarist na filmovima Krste Papića, Dalibora Matanića i Vinka Brešana. U drskoj, ali duboko moralnoj trilogiji, koja je sastavljena od tri jednočinke – Hrvatska Lolita, Porno film i Žena djevojčica – odlazi korak dalje te na vrlo sarkastičan način prokazuje mafiju balkanskog predznaka te rođačko društvo, plemenski mentalitet i trgovinu seksom.

Zovu novoga dramskog pisma nije se othrvalo ni Satiričko kazalište Kerempuh, koje će u režiji Kreše Dolenčića praizvesti novu distopijsku satiru Dine Vukelić Darian, hrvatski kralj samopomoći, u kojoj mlada i darovita autorica donosi postpandemijsku sliku naše svako­dnevnice i u kojoj razni self-help-gurui postaju zvijezde.

S obzirom na tematsku relevantnost i aktualnost navedenih drama, možemo očekivati eksploziju s obiju strana – i sa scene i iz publike te kulturnog establišmenta.